HTML datoteka je ono što internet preglednik učitava kako bi prikazao sadržaj.

Brzi uvod

Kako započeti? Pa jednostavno, otvorite uređivač teksta (Notepad) i u njemu upišite:

<h1> Ja sam HTML stručnjak! </h1>

Zatim spremite datoteku na radnu površinu pod nazivom:

index.html

E, sada otvorite internet preglednik. Znaći Firefox ili Chrome i u njega ubacite index.html datoteku.

I to je to!


Detaljnije…

HTML format je baziran na XML formatu a XML je nastao zbog potrebe za formatom u kojem bi se pohranjivali računalu lako razumljivi podaci u tekstualnom formatu.

Na primjer, imamo grupu podataka:

GrupaZnačajkaVrijednost
grupabojaNarančasta
grupatekstKiše jesenje

I želimo grupu podataka pohraniti kao tekst u datoteku, onda to možemo ovako sa XML:

<grupa>
	<boja>Narančasta</boja>
	<tekst>Kiše jesenje</tekst>
</grupa>
<oznaka>vrijednost</oznaka>

Kada se XML string konvertira u programski kod dobijemo da “grupa.boja” sadrži vrijednost “Narančasta” U XML možemo zapakirati kod na još jedan način i to sa atributima odnosno svojstvima.

Na primjer oznaka (tag) “boja” ima atribut “svojstvo” sa vrijednošću “vanjska”.

<boja svojstvo="vanjska">Narančasta</boja>

I na kraju moramo napomenuti i samozatvarajuće oznake.

<oznaka />

HTML

HTML je posebna verzija XML-a koja funkcionira u biti isto kao i XML. U svom najosnovnijem primjeru HTML izgleda ovako:

<!DOCTYPE html>
<html>

<head>
	<title>Naslov stranice</title>
</head>

<body>
	<h1>Naslov</h1>
	<p>Ovo je paragraf porukica!</p>
</body>

</html>

Ovaj kod kopiramo u tekst editor i spremamo kao “primjer.html”. “primjer.html” ubacimo u internet preglednik gdje dobivamo:

Sada kada razumijemo XML razumijemo i HTML kod pa vidimo da imamo “html” grupu i u njoj dvije pod grupe “head” i “body”.

Oznaka < head > u HTML-u koristi se za pružanje informacija o web stranici, ali ne sadrži vidljivi sadržaj koji se prikazuje na web stranici. Umjesto toga, sadrži meta informacije, skripte, liste stilova i druge elemente koji pomažu definirati i konfigurirati web stranicu.

Oznaka < body > je gdje unosimo sadržaj stranice.

CSS

CSS je stilski jezik odnosno jezik s kojim oblikujemo izgled internet starnice. Za početak dovoljno je reći da imamo id i class tipove CSS objekata.

#myIdElement {
  color: blue;
  background: orange;
}

.myClassElement {
  color: blue;
  background: yellow;
}

ID objekt počinje sa # simbolom a klasa sa . simbolom. Id-e koristimo samo na jednom mjestu a klase na više mjesta. U CSS objektima imamo svojstva i vrijednosti. Listu svojstava možemo pronaći:

https://www.w3schools.com/cssref/index.php

CSS kod dodajemo u HTML “style” oznake odnosno: “”.

<style>
#myIdElement {
  color: blue;
  background: orange;
}

.myClassElement {
  color: blue;
  background: yellow;
}
</style>

Id i klasu dodajemo kao atribut u HTML tag/oznaku. Možemo opet ubaciti kod u tekst editor pa provjeriti kod u internet pregledniku:

<!DOCTYPE html>
<html>

<head>
    <title>Naslov stranice</title>
    <style>
        #myIdElement {
          color: blue;
          background: orange;
        }

        .myClassElement {
          color: blue;
          background: yellow;
        }
    </style>
</head>

<body>
	<h1 id="myIdElement">Naslov</h1>
	<p class="myClassElement">Ovo je paragraf porukica!</p>
</body>

</html>

Samostalna datoteka

CSS skriptu možemo učitati i iz vanjske css datoteke:

<link rel="stylesheet" href="stil.css"/>

Javascript

Javascript je programski jezik s kojim automatiziramo i programiramo akcije korisničkog sučelja.
Blok “script” ubacimo obično prije html oznake.

<script>
    alert("Kroz moje prazne dzepove, vjetrovi mi prolaze a kroz cipele, kise jesenje...");
</script>

Za početak morate samo znati za varijable i funkcije. Varijabla je kontejner za podatke. Funkcija je grupa koda koja se izvršava pozivom naziva funkcije sa ().

Varijablu unosimo ovako:

var a = "Heroj ulice";

Vrijednost “Heroj ulice” se sada nalazi u ‘a’ varijabli.

Funkcija nam izgleda ovako:

function fun (){
   alert("Kroz moje prazne dzepove, vjetrovi mi prolaze a kroz cipele, kise jesenje...");
}

Funkciju pokrečemo kada negdje pozovemo fun() na primjer u HTML-u:

<button onclick="fun()"> Test </button>

Cijela HTML skripta sada izgleda ovako:

<!DOCTYPE html>
<html>

<head>
    <title>Naslov stranice</title>
    <style>
        #myIdElement {
          color: blue;
          background: orange;
        }

        .myClassElement {
          color: blue;
          background: yellow;
        }
    </style>
</head>

<body>
	<h1 id="myIdElement">Naslov</h1>
	<p class="myClassElement">Ovo je paragraf porukica!</p>
    <button onclick="fun()"> Test </button>
    
    <script>
        var a = "Nocas mladi mjesec je";
        function fun (){
            alert("Kroz moje prazne dzepove, vjetrovi mi prolaze a kroz cipele, kise jesenje..." + a);
        }
    </script>
</body>

</html>

Kopirajte HTML kod u tekst editor i spremite ga u “index.html” a zatim ubacite datoteku u internet preglednik.

Skriptu možemo učitati i iz vanjske datoteke:

<script type='text/javascript' src='script.js' ></script>

Ovo možete isprobati i na codepen stranici:

https://codepen.io/pen/

To je to za sada…